Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

BiH pred arbitražom teškom 200 miliona maraka

Prema pisanju Capitala preduzeće „Kermas Energija“ uputilo je krajem prošle sedmice Savjetu ministara BiH opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka.

Priča o vjetroparku „Trusina“ stara je više od deceniju, a sada bi mogla da dobije i sudski epilog.

Naime, „Kermas Energija“ je vlasnik 97 odsto udjela u preduzeću „Eol Prvi“ iz Nevesinja koje je 2012. godine sa Vladom RS zaključilo ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina.

Međutim, projekat nikada nije započet jer „Kermas energija” nije dostavila traženu bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje.

Kako garancije nije bilo, Vlada RS je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji, a „Kermas Energija“ sada najavljuje arbitražu.

Pravni zastupnik „Kermas Energije“ Predrag Baroš kaže za Capital da je koncesionar od samog početka svoje aktivnosti usmjerio na ostvarivanje prava na podsticaj, dok je koncedent preuzeo sve aktivnosti kako on ne bi ostvario pravo na podsticaj.

„Regulatorna komisija za energetiku RS je onemogućila koncesionaru da ostvari to pravo tako što je svaki od njegovih zahtjeva za priznanje prava na podsticaj odbila, s tim da je nekoliko zahtjeva odbijeno uz izostanak bilo kakvog pravnog osnova“, tvrdi Baroš.

U međuvremenu je Narodna skupština RS po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije kojima je ukinut podsticaj, odnosno pravo na garantovanu otkupnu cijenu za električnu energiju proizvedenu iz energije vjetra, dok je Vlada raskinula ugovor o koncesiji sa njegovim klijentom uz obrazloženje da nije dostavio bankarska garancija za dobro izvršenje posla.

„Bankarska garancija za dobro izvršenje posla uistinu nije dostavljena, iako je predstavljala obavezu koncesionara. Međutim, navedenu obavezu nije bilo moguće ispuniti bez priznanja prava na podsticaj. Priznanje prava na podsticaj predstavljao je neophodan preduslov za realizaciju projekta izgradnje vjetroelektrane „Trusina“, samim tim i za pribavljanje i dostavljanje zahtjevane bankarske garancije za dobro izvršenje posla“, navodi Baroš.

Pojašnjava da „Kermas Energija“, kao većinski vlasnik koncesionara posluje sa sjedištem u Zagrebu i po osnovu ugovora o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja i dodatnog Protokola o izmjenama i dopunama ugovora od avgusta 2013. godine, ostvaruje pravo na pokretanje arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova sa sjedištem u Vašingtonu.

„Jednostrani raskid ugovora o koncesiji doveo je do nastupanja štetnih posljedica „Kermas Energiji“ kao većinskom vlasniku koncesionara koji je u projekat realizacije vjetroparka „Trusina“ uložio oko pet miliona evra i nekoliko godina provedenih na projektu, zbog čega se obratio sa opomenom pred pokretanje arbitražnom postupka Savjetu ministara, potražujući vraćanje nezakonito oduzete koncesije ili isplate novčanog iznosa od 102 miliona evra. Taj iznos, prema finansijskoj analizi, predstavlja minimalni iznos odštetnog zahtjeva koji će koncesionar potraživati putem arbitraže u slučaju izostanka sporazumnog uređena međusobnih odnosa“, naglasio je Baroš.

Inače „Kermas Energija“ je godinama bila u sporu sa firmom „Omega plus“ Beograd koja im je trebala biti partner na ovom projektu, a on je pravosnažno okončan u njenu korist, odnosno odbijen tužbeni zahtjev beogradskog preduzeća.